Posljednji veliki intervju u svom drugom mandatu gradonačelnica Malog Lošinja, Ana Kučić, dala je upravo našem portalu.
Govori o postignućima, izazovima i planovima, ističući projekte koji su, prema njezinim riječima, unaprijedili kvalitetu života na otoku. Otvoreno komentira kritike i pritiske tijekom mandata, s posebnim naglaskom na projekt Mrtvaška, te naglašava važnost dijaloga i odgovornosti.
Uoči lokalnih izbora, poručuje kako u fokusu njezina programa ostaju ravnomjeran razvoj svih otočnih zajednica, digitalna transformacija uprave i održivi razvoj Lošinja kao pametnog i vitalnog otoka.
Što Vas je motiviralo da se uključite u politiku, odnosno što Vas i dalje motivira da vodite Grad Mali Lošinj?
Uključila sam se iz iskrene želje da dam aktivan doprinos zajednici u kojoj sam odrasla i za koju me veže djetinjstvo i uspomene. Nisam željela biti netko tko samo promatra sa strane, kritizira i komentira, nego netko tko će preuzeti odgovornost i pokušati mijenjati stvari na bolje. Vjerovala sam, i još uvijek vjerujem, da Lošinj ima ogroman potencijal, ali da su za njegov razvoj potrebni jasna vizija, dosljednost u provedbi i spremnost na suočavanje s izazovima.
To i danas me vodi odgovornost, ali i zahvalnost što imam priliku voditi ovaj grad. Najveća motivacija su mi rezultati koje smo postigli, konkretna poboljšanja u svakodnevnom životu otočana. Kad vidite da su ti pomaci stvarni i da se iza njih krije moj radi i rad mojih kolega, zaposlenika javne uprave, upornost i povjerenje građana, tada znate da ste na pravom putu.
Zato želim nastaviti. Jer smo započeli velike projekte i želim ih dovršiti. Vjerujem da još puno toga možemo učiniti. Znam da iza mene stoje ljudi koji dijeli iste vrijednosti. I jer vjerujem u Lošinj i u naše ljude.
REZULTATI ANKETE: Ana Kučić pobjednica debate, evo kako su protukandidati prošli
Kako se nosite s kritikama i pritiscima koje nosi pozicija gradonačelnice? U utorak su Vas na Iloviku dočekale neugodne poruke. Kako ste to prihvatili?
Ovaj mandat bio je zasigurno najteži do sada. Pritisaka je bilo više nego ikada, a razina destrukcije i osobnih napada prema meni, mojem timu, pa čak i zaposlenicima gradske uprave, dosegnula je razinu koju nikada prije nismo doživjeli. To više nije bila konstruktivna kritika, koja mi nikada nije smetala i koju uvijek uvažavam, nego pokušaji da se zaustavi svaki napor, bez obzira na njegovu vrijednost ili koristi za građane. Nažalost, to su osjetili i građani jer su djelatnici gradske uprave često radili pod pritiskom i u atmosferi u kojoj su se praktički bojali donositi odluke, iako samo rade svoj posao.
Što se tiče Ilovika, poštivala sam poruku koju su Ilovčani poslali još na početku mandata, pa ovdje nisam dolazila četiri godine. No, kako je ovaj mandat započeo projektom Mrtvaška, smatrala sam da je važno zatvoriti to poglavlje i ponovno otvoriti dijalog. Zato sam i došla. Vjerujem da je bilo važno biti na Iloviku i reći da Ilovik nije zaboravljen.
Ima mnogo Ilovčana koji nisu sudjelovali u tihom prosvjedu i koji su, kako su mi sami rekli, bili razočarani onime što se dogodilo. I meni bi bilo draže da smo razgovarali, pa makar i grubim riječima. Jer vjerujem u dijalog, čak i kad nije lagan. Nikada nisam bježala od razgovora, niti od odgovornosti koju imam prema svakom dijelu našega grada.
Ilovik nije zaboravljen. Uložili smo u staze koje povezuju otok, u prostor Mjesnog odbora, u javnu rasvjetu koja vodi djecu do škole. Sanirali smo obalu i omogućili da se brod više ne čeka na otvorenom, a priprema se i gradnja heliodroma. Sve to pokazuje da nismo zaboravili ni jedan dio našega grada, jer vjerujem u zajednicu u kojoj svatko ima svoje mjesto i u kojoj zajedno gradimo budućnost, ma koliko ponekad bilo teško.
Koji su ključni projekti koje ste proveli tijekom svojih mandata, a koje biste voljeli realizirati u sljedećem, ako ga dobijete?
Ovaj mandat obilježili su intenzivne pripreme i konačna realizacija dugo očekivanih projekata. Dječji vrtić Mrav – projekt koji će značajno unaprijediti uvjete i kapacitete predškolskog odgoja, već je u realizaciji. Tu su i novi, suvremeni vatrogasni centar – kakav naši vatrogasci zaslužuju, potom te školska sportska dvorana koju su generacije učenika i sportaša čekale desetljećima, čija gradnja počinje na jesen. Sve smo to financirali bespovratnim sredstvima.
Kreće i gradnja ceste Malin i produžetak ulice Mije Mirkovića, koje će otvoriti te zone za stambenu gradnju, a time i realizaciju našeg programa stanogradnje.
U sljedećem mandatu posebno se veselim obnovi Kaštela – naše povijesne kule i simbola identiteta, obnovi križnog puta na Kalvariji, kao i nastavku ulaganja u kulturu kroz projekt Pomorskog muzeja. Također, važan fokus bit će stambene zone Bukovica i Jamina – izmjenama prostornog plana omogućit ćemo da se u njima konačno počne graditi, čime ćemo dosegnuti iskoristivost prostornog plana koja nam zakonski otvara mogućnost širenja građevinske zone.
Mali Lošinj poznat je kao ‘otok vitalnosti’. Kako se ta strategija odražava u turističkoj ponudi?
‘Otok vitalnosti’ je identitet koji Lošinj dosljedno gradi kroz godine. Još od 19. stoljeća, kad je proglašen klimatskim lječilištem, Lošinj se pozicionirao kao destinacija koja nudi više od odmora. Vitalnost podrazumijeva životnu snagu, zdravlje, ravnotežu tijela i duha, ali i osjećaj energije i sposobnosti za aktivan, ispunjen život. A upravo to Lošinj nudi: zdravu klimu, čisti zrak, aktivan stil života, prevenciju bolesti kroz boravak u prirodi. Lošinj je mjesto na kojem se čovjek vraća sebi, fizički, emocionalno i mentalno. To je suština vitalnosti.
Danas se ta strategija jasno vidi u turističkoj ponudi: više od 200 sunčanih dana godišnje, preko 100 plaža i 220 km označenih šetnica. Imamo šetnice s edukativnim tablama o zdravlju, biciklističke i planinarske staze, programe za aktivan odmor te tretmane s lokalnim aromatičnim biljem. Osim zdravlja i opuštanja, Lošinj nudi i iskustvo održivosti, kroz očuvanu prirodu, brigu za bioraznolikost i autentičan kontakt s okruženjem.
Lošinj nudi više od sunca i mora, on nudi obnovu tijela i duha. A upravo to sve više traže i današnji gosti. To je srž naše strategije i razlog zašto se Lošinj s pravom ističe među mediteranskim destinacijama. Blagoslovljeni smo prirodom i klimom koje nemaju mnogi. Na nama je da to što nam je dano sačuvamo, razvijamo i prenosimo budućim generacijama. Budućnost turizma na Lošinju vidim u ravnoteži između čovjeka i prirode. Sve u razvoju koji poštuje prostor, resurse i ljude koji ovdje žive.
Ali uz sve navedeno, Lošinj se ističe i svojim neizmjerno bogatim kulturno-povijesnim naslijeđem, koje je dragocjeno ne samo za nas, Lošinjane, već i za svakoga gosta koji ga otkriva.
Naš ponos leži u pomorskoj tradiciji i nasljeđu velikih kapetana, u pričama koje počinju s Apoksiomenom i žive kroz brojne muzeje, lokalitete i običaje. Ta baština duboko je utkana u identitet ovog otoka. Ali jednako tako, vitalnost Lošinja danas čine i njegovi ljudi – naši turistički djelatnici, obrtnici, poduzetnici, udruge i svi oni koji svojim svakodnevnim radom, strašću i predanošću daju posebnu vrijednost zajednici.
Oni su tihi, ali ključni nositelji našeg uspjeha. Kroz njihovu inicijativu, kreativnost i gostoljubivost, Lošinj dobiva onu dodatnu, ljudsku dimenziju – toplinu koja se pamti. Upravo je zato Lošinj doživljaj, priča i emocija. I sve više postaje ono što je oduvijek bio: mjesto na kojem vitalnost nije samo riječ, već način života.
Ima li Grad strategiju za digitalnu transformaciju lokalne uprave i poslovanja?
Apsolutno. Digitalna transformacija je zakonska obveza i jedan od naših strateških prioriteta. Ovih dana pokrenuli smo novu gradsku web stranicu, pregledniju, jednostavniju za korištenje i prilagođenu potrebama građana. Uskoro stiže i aplikacija Moj Mali Lošinj, putem koje će građani moći brzo dobiti informacije, ali i prijaviti komunalne i druge probleme izravno gradskoj upravi.
Već koristimo aplikaciju SOM Natječaji, koja zainteresiranima omogućava prijavu na natječaje i javne pozive elektroničkim putem, bez printanja, bez slanja poštom, bez dolaska u pisarnicu. Istovremeno, omogućavamo i tradicionalni model prijave za one kojima je to pristupačnije. Digitalno da, ali uz poštovanje različitih potreba i navika naših građana.
U tijeku je i postavljanje platforme Otvoreni grad, s pristupom putem sustava e-Građani. Građanima će ondje biti dostupne financijske kartice, kroz koje će moći pratiti svoje račune, obveze koji se odnose na Grad. Također, uvodimo digitalne obrasce koji će se moći slati elektroničkim putem; jednostavno, bez nepotrebnog upisivanja podataka.
Posebno ističem i aplikaciju e-Mjesni odbori, koja će omogućiti lakšu komunikaciju s mjesnim odborima čime građani dobivaju veću kontrolu i uključenost u rad lokalne samouprave.
Koji su izazovi, ali i potencijali otočnoga gospodarstva u nadolazećim godinama?
Kao glavne izazove vidim nedostatak radne snage i sezonalnost poslovanja, ali i veliku administraciju s kojom se poduzetnici suočavaju. Ono što vidim kao dodatni izazov jest i činjenica da mnogi ljudi dolaze s idejama koje su dobre, ali ih u današnjem zakonodavnom okviru nije jednostavno provesti. Sustav je složen, jedan poduzetnik danas mora pokucati na mnoga vrata da bi uopće mogao pokrenuti posao.
U tome Grad može i mora biti podrška. Pružanjem jasnih informacija, prostornim planiranjem, infrastrukturom, savjetodavnom pomoći. No, volja i inicijativa moraju doći iznutra. Grad ne može preuzeti poduzetnički rizik umjesto pojedinca, ali može pomoći da ga lakše nosi.
Tu vidim i važnu ulogu Grada u poticanju poduzetničkih vještina kod mladih, kroz edukacije, radionice i natjecanja. Želimo mlade pripremiti za svijet poduzetništva, naučiti ih kako od ideje doći do plana, kako voditi projekt, pa i kako preuzeti odgovornost. To je dugoročno ulaganje u održivost našeg otočnoga gospodarstva.
Postoje li planovi za poboljšanje prometne povezanosti Lošinja s kopnom?
Povezanost s kopnom jedno je od pitanja koje najviše utječe na svakodnevni život naših građana, i to osjećamo svi. Grad neprestano apelira prema Jadroliniji i nadležnim institucijama za povećanje broja brodskih i trajektnih linija, osobito izvan sezone, jer naši sugrađani žive ovdje cijelu godinu i njihove potrebe ne prestaju s krajem ljeta.
No još veći izazov predstavlja međuotočna povezanost. Naš arhipelag jedan je od najslabije prometno povezanih u Hrvatskoj. Frekvencija linija prema manjim otocima, poput Ilovika, Suska ili Unija, jednostavno nije dovoljna. Danas je teško pronaći, primjerice, učitelja koji bi preselio na otok, a sutra će možda učiteljica živjeti na Lošinju i putovati svaki dan. Na to se moramo pripremiti i to znači više linija, bolju organizaciju i dugoročnu strategiju povezivanja.
U tom kontekstu, žao mi je što projekt Mrtvaška nije uspio. Ta luka bila je prilika da se Lošinj snažno poveže s Dalmacijom i kvarnerskim otocima, za bržu, sigurniju i cjelogodišnju prometnu povezanost koja bi pomogla ne samo turizmu, nego i svakodnevnom životu otočana, osobito onih s manjih otoka. Sredstva su izgubljena, projekt luke i ceste zaustavljen, a velika prilika propuštena. Ne znam hoće li se ikad više otvoriti slična mogućnost za ovakav iskorak u povezivanju.
Kao gradonačelnica, obećala sam da nijedan otok neće biti zaboravljen. Zato mi je posebno važno i pitanje letjelišta na Unijama. Elaborat evidentiranja letjelišta je u provedbi u katastru, a time očekujemo da će uzletno-sletna staza uskoro biti upisana kao javna komunalna infrastruktura Grada Malog Lošinja. To je ključan korak koji otvara mogućnost za raspisivanje nove koncesije i vraćanje povezanosti otoka, čime ćemo dodatno ojačati međuotočni promet i hitnu povezanost.
Gdje vidite Mali Lošinj za pet ili deset godina?
Mali Lošinj je već danas među najrazvijenijim gradovima u Hrvatskoj, to potvrđuju brojne nagrade i priznanja koje dobivamo za turizam, održivi razvoj, poduzetništvo i kvalitetu života. Posebno je važno naglasiti da te rezultate ostvarujemo unatoč tome što nam početna pozicija nije nimalo jednostavna. Otok smo koji do najbližeg kopna mora prijeći još dva otoka. Svaki pomak zahtijeva dodatni napor, koordinaciju i prilagodbu.
No važno je reći i ovo: dok je Mali Lošinj snažno razvijen, naše administrativno područje obuhvaća i manje naseljena mjesta, sela i male otoke, gdje je stopa razvijenosti znatno niža. Upravo je zato moj cilj ravnomjeran razvoj cijelog našeg područja. Vjerujem da svi naši građani, bez obzira žive li u Nerezinama, na Iloviku, Unijama ili Susku, zaslužuju jednake uvjete za život.
To glasno ističem i u komunikaciji s višim razinama vlasti, tražim da nas počnu promatrati kao cjelinu, kao zajednicu s izazovima otočnosti, prometne izoliranosti i demografske ranjivosti, ali i s velikim potencijalima. Kada to uspijem dovoljno glasno iskomunicirati na nacionalnoj razini, otvorit ću vrata ravnopravnijem tretmanu u svim politikama, od infrastrukture do školstva, zdravstva i socijalne skrbi.
U idućih pet do deset godina želim vidjeti Lošinj kao pametan, održiv i tehnološki napredan otok – kvalitetno prometno povezivan, s dostupnim stanovanjem, jakim obrazovnim i zdravstvenim sustavom i raznolikim gospodarstvom. Grad koji ima snažan kulturni identitet, ali i otvorenost prema novim idejama i ljudima. Prema tome radim i tome svakodnevno težim.
Kakvi su Vaši planovi u slučaju poraza na lokalnim izborima?
Iskreno, o tome ne razmišljam. Moj fokus je sada isključivo na komunikaciji s građanima, na ovom izbornom ciklusu i na poslu koji svakodnevno obavljam. Izbori ne znače da se rad u gradskoj upravi zaustavlja. Obveze, projekti i odgovornost prema građanima traju do posljednjeg dana mandata i to poštujem u potpunosti.
Radim ovaj posao predano i odgovorno i želim građanima ponuditi konkretne rezultate, jasnu viziju i kontinuitet. Građani imaju slobodu odlučiti i na to gledam s poštovanjem. Ali dok sam ovdje, dat ću sve od sebe kao i uvijek do sada.
Što god građani odlučili, prihvatit ću s poštovanjem. Ako mi ponovno ukažu povjerenje, nastavljam raditi s istim žarom. Ako ne, i dalje ću živjeti s istim osjećajem odgovornosti i pripadnosti ovom otoku. Gdje god me život odveo, uvijek ću raditi za Lošinj, pomagati koliko mogu i biti dostupna za ono što našem gradu treba. Lošinj je dio mene i to se ne mijenja izbornim rezultatom.
Vaša poruka sugrađanima i otočanima?
Lošinj mi nije posao, on je moj izbor, moj svakodnevni motiv, moja odgovornost. Ovo je zajednica u kojoj poznajem ljude imenom i prezimenom, gdje dijelimo izazove, brige, ali i uspjehe. I zato, svaki korak koji sam napravila kao gradonačelnica bio je vođen iskrenom željom da ovaj grad i naši otoci budu mjesto u kojem se živi kvalitetno, dostojanstveno i s vjerom u budućnost.
Znam da nismo svi isti, da ne mislimo jednako, ali vjerujem u ono što nas povezuje: u ljubav prema Lošinju, od centra do najmanjeg otoka. I zato sam uvijek birala rad umjesto velikih riječi, odgovornost i konkretnost umjesto obećanja.
Pozivam građane da izađu na izbore i odluče kakav grad želimo. To je Grad koji ne dijeli, već okuplja. Ja sam i dalje spremna voditi ga znanjem, iskustvom i srcem. I ne zato što moram, nego zato što to želim.
