Walter Salković

Cresko-lošinjski IDS-PGS-Unija Kvarnera protiv porezne represije prema iznajmljivačima: ‘Turizam je doživljaj i mi ga najbolje nudimo’

Klub zastupnika IDS-a, PGS-a i Unije Kvarnera u Hrvatskom saboru izrazio je protivljenje, kako ističu, poreznoj represiji prema iznajmljivačima, pružajući jasnu i nedvosmislenu podršku građanima koji u svojim domaćinstvima nude smještajne usluge.

Svoje su stajalište ponovili i danas na lokalnoj razini, tijekom konferencije za medije ovih triju regionalnih stranaka, kako bi još jednom izrazili protivljenje paušalnim i neutemeljenim izmjenama cijelog paketa zakona te zatražili pravedniju raspodjelu poreznog opterećenja.

Smatraju da turizam treba koristiti lokalnom stanovništvu koje svojim radom i tradicijom najbolje predstavlja hrvatsku kulturu i način života.

Dino Cesarić, predsjednik podružnice IDS – Cres, naglasio je da ovi prijedlozi zakona ne uvažavaju lokalne specifičnosti, te je mišljenja da je razlika između ‘rentijera’ i ‘domaćina’ loše postavljena.

“Lokalne zajednice, odnosno općine i gradovi trebaju imati veću slobodu o odlučivanju o zonama i visinama poreza na dohodak ovisno o pojedinoj zoni. Povećanje poreza je iznimno visoko. Tamo gdje je primjerice sada 45 eura po krevetu, prijedlog zakona određuje minimalno 150 eura po krevetu. Ne mogu biti u istoj kategoriji Cres, Orlec, Beli, Martinšićica i slično. Treba imati na umu da je većina domicilnih iznajmljivača koji su u manjim sredinama ljudi koji su ulagali u nekretninu svojim radom i iz nje sad krpaju svoj dohodak. Oni su ti koji pružaju izvorni doživljaj našeg kraja”, rekao je Cesarić.

Gradska vijećnica iz redova PGS-a, Iva Krivičić Miočić, istaknula je da je posebno važno upozoriti na činjenicu da više noćenja ostvaruju oni koji primaju „prijatelje“ nego domaći ljudi koji iznajmljuju apartmane i sobe.

“Primjerice, na području Cresa oko 20 posto je više tog nereguliranog, nekomercijalnog smještaja od nas iznajmljivača koji pošteno prijavljujemo svakog gosta, dočekujemo ga i brinemo se za njegov boravak. Podaci Turističke zajednice za 2020. godinu bili su iznenađujući za sve nas. Pokazalo se je više noćenja ostvareno u takozvanom nekomercijalnom smještaju koji je itekako komercijalan nego kod reguliranih iznajmljivača koji plaćaju sva davanja”, rekla je Krivičić Miočić, dodavši kako od Vlade traže da prvo uvede red na tržište prije nego što iznajmljivače napadne novim, drastično višim porezima.

Povjerenik Unije Kvarnera za Cresko-lošinjsko otočje, Oliver Filipas, naglasio je da je pružanje usluga smještaja u domaćinstvu izvorni hrvatski proizvod.

“Mi živimo naš turizam i živimo s našim gostima. To je način življenja na otocima. Danas su na otoku Cresu svi hoteli zatvoreni. Jedini koji nude smještaj gostima su privatni iznajmljivači. Da bi preživljeni na našim škoijma, nudimo svoje usluge smještaja, ali i jedinstvenog doživljaja Hrvatske. Hoće li to strani kapital sa stranim radnicima moći ponuditi? Neće. Turizam je doživljaj i mi ga najbolje nudimo. Nama u Hrvatskoj ne trebaju zatvoreni resorti, ne trebaju nam izmišljene priče. Mi smo gostoljubivi ljudi kojima se gosti vraćaju. Zašto to uništiti? Vlada nema odgovor na ovo pitanje”, rekao je.

“Porezno opterećenje dugoročnog i kratkoročnog najma u novim prijedlozima zakona nije riješeno. Ministri financija i turizma pokazali su se nestručni u jednostavnim izračunima. Ne uzimaju u obzir da u kratkoročnom najmu iznajmljivači na sebe preuzimaju troškove režija, čišćenja, dočeka gostiju, provizija agencija kako domaćih tako i platformi za rezerviranje, svoga rada na dočeku i brizi o gostima, održavanju i čišćenju objekta i svih drugim troškovima. Uzimaju se primjeri o prihodima od 40.000 eura, a stvarni su podaci da većina iznajmljivača prihoduje četiri do sedam tisuća eura po jedinica, a da su troškovi iznajmljivanja više od polovice tog iznosa”, dodaje Filipas.

“Samo mi, koji živimo na ovim prostorima, možemo pružiti autentičan doživljaj gostima i očuvati našu baštinu za budućnost”, zaključili su.

IMAŠ ZANIMLJIVU VIJEST, FOTOGRAFIJU ILI VIDEO?

Pošalji e-poštom na losinjpress@gmail.com ili putem aplikacije WhatsApp, Viber, Telegram na broj 091 788 8837. Javiti nam se možete i putem Facebook stranice Lošinj Danas.