Početkom ožujka se pojavila informacija da je kod divljih koza na otoku Unije pronađena bakterija koja može uzrokovati Q groznicu kod ljudi.
Naime, zbog kontrole broja divljih koza na otoku, dio te populacije, točnije 16 jedinki usmrtili su lovci početkom prošloga mjeseca na zahtjev tamošnjeg stanovništva i uz dopuštenje nadležnih institucija. Hrvatski veterinarski institut na tijelima je životinja proveo znanstveno epidemiološko istraživanje proširenosti nekoliko bolesti koza. Pretrage su obuhvatile i bakteriju Coxiella burnetii, uzročnika zoonoze Q-groznice, koja je tom prilikom utvrđena kod 11 jedinki.
Izvor zaraze kontaminirani okoliš
“Ta je bolest u ljudi i životinja poznata dugi niz godina. Slučajevi bolesti se sporadično pojavljuju svake godine, pogotovo u sezoni janjenja ovaca i koza. Već je desetljećima poznato da su hrvatsko priobalje i otoci jedno od endemskih područja uzročnika bolesti. On je prisutan i u drugim europskim te mediteranskim zemljama s razvijenim ovčarstvom i kozarstvom. Bakterija Coxiella burnetii tvori spore koje su kadre dulje vrijeme preživjeti u okolišu, npr. u prašini. Q-groznica se na ljude primarno prenosi udisanjem kontaminiranog zraka, odnosno prašine koja sadrži spore. Uz povoljne vremenske uvjete kontaminirani okoliš predstavlja izvor zaraze”, pojašnjavaju iz Instituta.
Dodaju kako je kod slobodnoživućih koza s Unija pretražena krv, a nalaz specifičnih protutijela u krvi govori da je životinja bila u kontaktu s uzročnikom, a ne da je akutno bolesna.
“Kod oboljelih životinja najviše uzročnika se nalazi u pobačenim plodovima i plodnim vodama, dok je u mišičju njegova količina zanemariva”, pojašnjavaju nam iz Hrvatskog veterinarskog instituta, dodajući kako je navedeni nalaz na tragu prijašnjih podataka o raširenosti ove bolesti u Hrvatskoj, kako u domaćih i divljih životinja tako i u ljudi.
Slična istraživanja su iznimno rijetka i služe boljem sagledavanju razlika između populacija slobodnoživućih, tj. podivljalih i komercijalno držanih preživača.
Trenutno nije zabilježeno širenje zaraze na ljude
Epidemiologinja Senka Stojanović, voditeljica Ispostave Mali Lošinj, potvrdila je za Medias da trenutno nema zabilježenih slučajeva oboljelih od Q groznice te da je epidemiološka situacija vezana uz zarazu ljudi Q groznicom mirna i da se redovito prati.
“U ponedjeljak, 06.03.2023. u telefonskom razgovoru s predsjednikom mjesnog odbora Unije gosp. Robertom Nikolićem dobila sam informaciju o odstrijelu 16 koza početkom veljače, od kojih je 11 bilo zaraženo Q groznicom, a što je potvrdila i analiza uzoraka izvršena 06.02.2023. na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu.
Kod osoba koje su bile u bliskom kontaktu sa zaraženim životinjama provedena je kemoprofilaksa, a prema informacijama dobivenim od predsjednika mjesnog odobora Unije, nitko od dotičnih osoba nema simptome koji bi ukazivali na zarazu Q groznicom.
Također, u redovitom smo kontaktu s liječnicima obiteljske medicine Doma zdravlja Mali Lošinj te prema dobivenim informacijama nema zabilježenih slučajeva pojave simptoma koji bi ukazivali na zarazu Q groznicom, kao ni službenih prijava zaraznih bolesti sa sekundarne i tercijarne razine. Zaključno, možemo potvrditi da nema zabilježenih slučajeva oboljelih od Q groznice te da je epidemiološka situacija vezana uz zarazu ljudi Q groznicom mirna i da se redovito prati”, rekla nam je otočna epidemiologinja.
Neodgovornost političkih struktura
Podsjetit ću, 10. ožujka je u središtu Primorsko-goranske županije održan sastanak župana Zlatka Komadine i gradonačelnice Malog Lošinja Ane Kučić s mještanima Unija. Tom je prilikom iznesen zajednički stav da će se “zaraza iskorijeniti izlovom divljih koza”, međutim političke strukture izbjegle su postupiti po Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, koji nalaže da se moraju utvrditi putevi zaraze.
S druge strane, u protekla dva tjedna u više sam navrata pismeno se obraćao HDZ-ovoj gradonačelnici i gradskim vijećnicima s brojnim upitima, prvenstveno iz razloga jer je predsjednik Gradskog vijeća Grada Malog Lošinja nezavisni Dubravko Devčić, ujedno i veterinar za cresko-lošinjsko otočje, ali izostale su bilo kakve reakcije. Izostalo je stručno pojašnjenje prema zabrinutoj javnosti, izostali su odgovori na sumnje o kontaminiranom okolišu.
Očekujemo i odgovore ostalih nadležnih institucija o eventualnom daljnjem postupanju i dodatnim analizama na životinjama.
