Letjelište na Unijama je, nakon više desetljeća, evidentirano u katastru i zemljišnoj knjizi, čime se otvara mogućnost da uzletno-sletna staza dobije potrebne dozvole i odobrenja te konačno započne s radom, otkriveno je na konferenciji za novinare u Gradskoj vijećnici.
“Sve ovo pokazuje da Unije nisu same, nego da se zajedno, u partnerstvu Grada, Županije, državnih institucija i naših komunalnih društava, sustavno ulaže u razvoj otoka. Danas, kada vraćamo letjelište Unijama, kada osiguravamo vodu, energiju, sigurnost, infrastrukturu i kulturnu baštinu – šaljemo jasnu poruku: razvoj naših manjih otoka ostaje jedan od naših najvažnijih prioriteta”, istaknula je gradonačelnica Grada Malog Lošinja, Ana Kučić.
Dodatno, istaknuto je da je stavljanje letjelišta u funkciju od iznimne važnosti za otočane i razvoj Unija.
“Njegovo gašenje ostavilo je vidljive posljedice na kvalitetu života stanovnika i na gospodarske mogućnosti otoka. Grad Mali Lošinj godinama je bio aktivno uključen u rješavanje ovog pitanja. Do prosinca 2024. godine, postupak evidentiranja izvedenog stanja komunalne infrastrukture nije bilo moguće provesti zbog zakonskih ograničenja. Komunalna infrastruktura nije se mogla upisati na državnom zemljištu, a dio parcela letjelišta upravo je u vlasništvu Republike Hrvatske. Unatoč tome, Grad je u suradnji s nadležnim ministarstvima pokušavao pronaći rješenje, no složenost postupka zahtijevala je izmjene samog zakona”, naglašeno je.
Zapreke više nije bilo pa se zahvaljujući izmjenama krenulo u izradu elaborata na temelju kojeg je letjelište evidentirano kao gradska komunalna infrastruktura i uspostavljeno kao javno dobro.
“Paralelno s time, pokrenuta je procedura za ishođenje potrebnih dozvola za rad, barem u opsegu slijetanja i uzlijetanja, dok će se sukladno potrebama otoka razmatrati i viši stupnjevi licenciranja. Unije i Grad Mali Lošinj dugo su čekali ovaj trenutak. Tako se, nakon desetljeća pravne i vlasničke složenosti, nakon rješavanja više od 500 imovinskih odnosa, letjelište Unije konačno je vraćeno Unijama za bolji život njihovih stanovnika”, zaključeno je.
Samoodrživi otok Unije
Unije se razvijaju kao prvi samoodrživi otok na Mediteranu – energetski potpuno neovisan, s ciljem postizanja nulte emisije CO₂. Projekt
“Unije samoodrživi otok” provodi se kroz suradnju Primorsko-goranske županije, Biskupije Krk i Grada Malog Lošinja te u suradnji s partnerima (REA Kvarner, HEP, Komunalno i Vodoopskrbno društvo, Županijska lučka uprava…) preuzimaju odgovornost za pojedine sektore: poljoprivredu, infrastrukturu, desalinizator, vodospreme, izgradnju mola, letjelište, protupožarne puteve i druge ključne elemente razvoja. Radovi se kontinuirano izvode prema potrebama otočana, a Unije postaju primjer održivog razvoja u cijeloj regiji.
Najznačajniji projekti u sklopu programa samoodrživosti:
Fotonaponska elektrana snage do 1,4 MW. HEP-ova investicija uz suradnju Grada Mali Lošinj, koja će osigurati stabilnu i održivu opskrbu električnom energijom.
Desalinizator vrijedan 700 tisuća eura, izgrađen za opskrbu pitkom vodom iz bočate vode (radovi započeli 2017.).
Vodosprema kapaciteta 800 m³ – investicija od 1,3 milijuna eura, ključna za stabilnu opskrbu vodom. Radovi uključuju povezivanje s mrežom vodoopskrbe i odvodnje te su u tijeku s planiranim završetkom do prosinca 2025. godine.
Prva faza mreže vodoopskrbe i odvodnje vrijedna gotovo milijun eura, uključujući izgradnju pročišćivača, crpne stanice i ispusta.
Projekti u luci i na obali:
Sanacija i produženje lukobrana u luci Unije (II. faza) – pristan je produžen u obliku slova „T“ u duljini od 70 metara, čime je osigurana bolja zaštita akvatorija i omogućena izgradnja obale za brodice – ulaganje od strane Županijske lučke uprave Mali Lošinj.
Rekonstrukcija obalnog zida u organizaciji Županijske lučke uprave Mali Lošinj.
Ostali projekti održivosti i kvalitete života:
Rekonstrukcija javne rasvjete – Unije su 2015. postale prvi otok s LED javnom rasvjetom, što značajno smanjuje emisiju CO₂.
Uređenje pješačko-biciklističkih staza u duljini od 13 km, vrijedno 84 tisuće eura, uz 56 tisuća eura sufinanciranja Ministarstva regionalnog razvoja i fondova.
Sanacija krova čitaonice i pošte (10 tisuća eura).
Financiranje rada medicinskih sestara na Susku i Unijama, uz povećanje naknade na 1000 eura od 2022. godine.
Obnova mlina za masline Karvoski torać – prva faza završena 2024. godine, projekt vrijedan 63 tisuće eura u pripremi, s ciljem revitalizacije kulturne baštine i stvaranja prostora za zajednicu i turiste.
Uređenje ambulante (zamjena stolarije, cca 3200 eura).
Zamjena igrala na dječjem igralištu.
Sanacija ilegalnog odlagališta otpada i zbrinjavanje građevinskog otpada (32 tisuće eura).
Zbrinjavanje divljih koza u suradnji s PGŽ-om i lovačkim društvima.
